Menopauza
U menopauzu ste ušli tek onda kada punih godinu dana nemate menstruaciju. Smatra se savršeno normalnim da se to desi između vaše 40. i 58. godine, a u novije vrijeme prosjek godina za ulazak u menopauzu je 51,4 godina.
Menopauzom se smatra period nakon poslednjeg menstrualnog krvarenja i najčešće se javlja između 45. i 55. godine života. Kada će se to tačno dogoditi, zavisi od genetike i načina života.
Kakve promjene donosi menopauza?
Istraživanja pokazuju da se 94% anketiranih žena žalilo na jedan ili više simptoma tokom menopauze. Najčešći su, čak kod 74% žena, bili talasi vrućine (valunzi) i noćno znojenje koje je praćeno nesanicom, promjenama raspoloženja, preosjetljivošću, smanjenom seksualnom željom, glavoboljom ili migrenom, depresijom, nevoljnim nagonom za mokrenjem i bolim polnim odnosima.
- Valunzi Najveći motiv za primjenu odgovarajuće terapije jesu neprijatni valunzi. Ovo je najčešći simptom menopauze za koje je čak 64% žena izjavilo da im negativno utiče na svakodnevne životne aktivnosti. Valunzi ili vrelina koja se širi od torza naviše i zahvata čitavo lice, praćena je ubrzanim pulsom i osjećanjem uznemirenosti, i to nekoliko puta dnevno, a može i na svaki sat. Današnje generacije žena, koje se smatraju najobrazovanijim u ljudskoj istoriji, uglavnom poznaju simptome menopauze, ali čak 55% njih nije koristilo nikakav vid terapije. Međutim, one dame koje znaju šta ih čeka, u mnogo uspješnije uspjevaju da prebrode krizu zrelih godina u konsultaciji sa svojim ljekarima.
Četiri od pet žena želi adekvatan ljekarski savjet
Dame koje znaju šta ih čeka mnogo uspješnije uspjevaju da prebrode takozvanu krizu zrelih godina, zahtjevajući i odgovarajući ljekarski pristup i adekvatnu terapiju koja bi im pomogla da lakše prebrode neprijatne simptome.
Hormonska supstituciona terapija (HST)?
HST je jedan vid liječenja kojim se - ili direktno nadoknađuju ženski polni hormoni koji su u menopauzi na niskom nivou, poput lijekova koji sadrže estradiol i različite progestagene – ili se ljekovitim supstancama koje su po sastavu slične hormonima obezbjeđuje njihov željeni efekat u organizmu. Navedeni vidovi terapije olakšavaju klimakterične tegobe, imaju povoljan uticaj na sluznicu vagine, pospješuju raspoloženje, te utiču na povratak seksualne želje.
Ono što najviše plaši žene u vezi sa hormonskom supstitucionom terapijom jeste strah od karcinoma dojke.
Kliničke studije pokazuju da HST predstavlja mali dodatni rizik od karcinoma dojke, a daleko veću opasnost čine loše životne navike poput prekomjerne težine te konzumiranje alkohola i cigareta.
