Ferticility care awards
Galerija Zakazivanje
SH
  • Zakazivanje Galerija
  • MEDICO-S

    MEDICO-S

    • Kontakti i radno vrijeme
    • O nama
    • Naš tim
    • Zašto MEDICO-S?
    • Saradnja sa FZO RS
    • Medico-S i Pronatal
    • Blog

    UKOLIKO VAS ZANIMA

    • O osnivaču
    • Novosti
    • Informacije za medije
  • VANTJELESNA OPLODNJA

    Neplodnost

    • Šta je neplodnost?
    • Neplodnost kod žena
    • Neplodnost kod muškaraca
    • Idiopatski i sekundarni sterilitet
    • Spermogram

    O VANTJELESNOJ OPLODNJI

    • Šta je vantjelesna oplodnja?
    • Priprema za vantjelesnu oplodnju
    • Najčešća pitanja i odgovori

    METODE VANTJELESNE OPLODNJE

    • Spontani ciklus
    • Stimulisani ciklus
    • Krioembriotransfe

    LABORATORIJSKE METODE

    • IVF/ICSI/PICSI
    • MACS
    • Time Lapse
    • Zamrzavanje embriona
    • Zamrzavanje jajnih ćelija
    • Bezbjedno čuvanje spermatozoida
    • TESE; TESA; PESA
    • Medijumi

    ONKOFERTILITET

    • Onkofertilitet

    PSIHOLOŠKA PODRŠKA

    • Psihološka podrška
  • GINEKOLOGIJA I TRUDNOĆA

    Ginekologija

    • Ginekološki pregledi
    • Ultrazvučna dijagnostika
    • Ginekologija za mlade
    • Kontracepcija
    • Menopauza

    Trudnoća

    • Kontrola trudnoće
    • Ultrazvučna dijagnostika
    • 4D UZV
    • Fetalna ehokardiografija
    • Neinvazivni prenatalni screening testovi

    Intervencije

    • Inseminacija
    • Kolposkopija
    • Biopsija grlića materice
    • Polipektomija
    • LOOP konizacija
    • Marsupijalizacija ciste i incizija Bartolinijeve žlijeze

    Laserski tretmani

    • Laserska rejuvenacija
    • Lasersko odstanjivanje kondiloma
    • Laser FEMITIGHT

    Mikrobiološke pretrage

    • Mikrobiološke pretrage
  • HISTEROSKOPIJA

    HISTEROSKOPIJA

    • Operativna i dijagnostička histeroskopija
    • Priprema za pacijenta
  • SPECIJALISTIČKE AMBULANTE

    SPECIJALISTIČKE AMBULANTE

    • Urologija
    • Hematologija
    • UZV dojke
    • Psihijatrija
  • CJENOVNIK
  • KONTAKT
Hormonska supstitutivna terapija u toku menopauze

Hormonska supstitutivna terapija u toku menopauze

Menopauza manjak esterogena hormonska supstitutivna terapija fitogeni pitanja odgovori

Hormonska supstitutivna terapija u toku menopauze

Problem: Manjak estrogena u menopauzi 

Rješenje: Hormonska supstitivna terapija tokom menopauze i postmenopauze 

Estrogen je kao kišobran koji štiti ženu od raznih bolesti. Ako tijelo smanji njegovu proizvodnju kišobran počinje propušta pa kreću tegobe sa srcem, viškom kilograma, krvnim sudovima, promjenama raspoloženja i pamćenjem.  


Najčešća pitanja i odgovori

Piše: Prim. mr sci. dr Vesna Ćurić, ginekolog.

Šta je potrebno uraditi prije početka korištenja hormonske supstitivne terapije?

  • Anamnezu ( zdravstvene podatke)
  • Opšti ginkološki pregled i papa test
  • Pregled dojki i mamografiju

Ukoliko postoji potreba, ljekar može uputiti na dodatne laboratorijske pretrage  (testove koji ukazuju na oboljenja jetre, testove zgrušavanja krvi, određivanje nivoa šećera i masnoće u krvi, određivanje mineralne gustine kostiju). U prvoj godini se preporučuju češći ljekarski pregledi, dok se nakon godinu dana pregledi vrše jednom ili dva puta godišnje.

Da li hormoni izazivaju rak dojke?

Većina stučnjaka je saglasna u tome da petogodišnja primjena hormonskog supstitivnog liječenja sigurna.  Određene analize ukazuje da se rizik od raka dojke neznatno povećava nakon više od pet godina primjene. Žene koje ne uzimaju hormonsku terapiju ali imaju prekomjernu težinu ili konzumiraju alkohol imaju tri puta veći rizik da obole od raka dojke.

 Izazivaju li hormoni debljanje?

Zbog povećanja tjelesne  težine tokom menopauze i u potmenopazi dolazi zbog drugih hormonskih promjena u ženskom tijelu. Hormonsko liječenje smanjuje uticaj tih promjena i spriječava dalje nakupljanje masnog tkiva. Do blagog povećanja tjelesne mase može doći jedino zbog povećanja sadržaja vode u tijelu  i to na početku liječenja.

 Da li postoji razlika u sastavu i djelovanju hormonske kontracepcije i hormonske supstitucije u menopauzi?

Hormonska terapija ne spriječava začeće i ne predstavlja kontracepciju. Kontraceptivne pilule sadrže sintetičke esterogene i kontinuiranim uzimanjem sprječavaju rast i pucanje folikula – ovulaciju. Lijekovi kojima se hormnoski dodaje supstitucija za liječenje simptoma menopauze sadrže prirodni esterogen u niskoj dozi koji održava određenu koncentraciju i ublažava i otklanja simptome menopauze. Izostanak ovulacije je jedan od prvih znakova iscrpljenosti jajnika i samim tim isključuje mogućnost trudnoće.  

 Trebaju li hormonsku terapiju koristiti žene koje su imale miome materice?

Žene sa manjim miomom ili više njih mogu uzimati  hormonsku terapoju uz nadzor ljekara koji će prekinuti liječenje ako zapazi povećanje mioma ili pojavu neželjenih simtoma.

Da li žene kojima je odstranjena materica treba da uzimaju hormonsku terapiju?

Žene kojima su odstranjeni jajnici veoma brzo osjete manjak esterogena, brže nego žene koje prirodno ulaze u menopauzu.  Žene kojima jajnici nisu odstranjeni takođe osjećaju simptome ali tek nakon iscrpljenja funkcije  jajnika. Tada se preporučuje hormonska terapija koja sadrži samo esterogen.

Da li hormonsko liječenje izaziva tromboembolijsku bolest?

Hormonsko liječenje blago povećava rizik za troboemboliuju i to na početku tokom  prve godine liječenja. To znači da se može očekivati da umjesto jedne obole dvije ili tri od 10 000 žena.  Rizik se povećava i sa godinama starosti,  pa tako u sedmoj deceniji od 1000 žena može da oboli jedna. Četiri do šest sedmica prije operativnog zahvata, iako je rizik veoma nizak, preporučuje se prekid hormonskog liječenja posebno ukoliko se očekuje nepokretnost nakon operacije. Ženama koje su bolovale od tromboembolije hormonsko liječenje se ne preporučuje ili se sprovodi uz poseban oprez.

Šta su neželjene reakcije prilikom hormonskog liječenja?

Neželjene  reakcije prilikom primjene hormonske terapije su najčešće prolazne i blage,  a obično nestaju nakon mjesec ili dva od početka primjene terapije. Najčešće  reakcije su napetost, osjetljivost, osjetljivost dojki te povremena odstupanja u menstrualnom ciklusu. Kod žena kod kojih su prestala mjesečna krvarenja može doći do ponovne pojave blagog krvarenja. Navedene reakcije se obično brzo povlače i nisu razlog za prekid terapije. Kao neke od reakcije na hormonalnu terapiju pominju se: nadutost, osjećaj težine u nogama, osip, mučnina, povećanje tjelesne težine, iscjedak iz materice.  

Dio grupacije PRONATAL

Deset centara grupacije Pronatal okupljaju 300 zaposlenih stručnjaka, koji liječe više od 7000 parova godišnje.

  • Informacije za medije
  • Obrada ličnih podataka

Kontakt

  • Jovana Dučića 68, 78 000 Banja Luka
  • +387 51 232 100
  • +387 51 232 102
  • +387 51 217 100
  • info@medico-s.com

Radno vrijeme

  • radnim danima od 8 do 21h
      subotom od 8 do 14h

Kontakt
Copyright © 2025 PRONATAL. Članica MEDICON grupacije
Made by Brandmark Boutique & Apploud Digital